Ovog ljeta rastužila nas je vijest o smrti naše drage, poštovane kolegice i umirovljenice gospođe Božena Filipan, iza koje je devet desetljeća  života i rada, a ispred nje – cijela vječnost. Poznajući ju kao kolegicu i suradnicu, jasno nam je da je devet desetljeća bilo malo za sve njene zamisli i ideje koje je htjela ostvariti i ostaviti vidljiv trag iza sebe, a prije svega sačuvati od zaborava našu zavičajnu kulturnu baštinu. Bila je korjenito vezana za svoje Varaždinske Toplice u kojima je rođena 1931. godine u kojima je radila kao odgojiteljica, prosvjetna i kulturna djelatnica, pjesnikinja  i književnica.  

Sve što je u životu postigla na području obrazovanja i kulture, može biti dobar putokaz svima koji su neodlučni i bez upornosti u ostvarivanju ciljeva. Diploma nastavnice biologije, geografije i kemije na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu 1961. bila je tek početak za gospođu Boženu. S obzirom da je cijenila  cjeloživotno obrazovanje, diplomirala je i psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine. Neumorno je prenosila svoje znanje i općeljudske vrijednosti na mnoge generacije učenika od 1962. do 1965. kao nastavnica prirode, biologije i geografije, a do 1985. i kao  pedagoginja i psihologinja topličke škole.

Od 1975. do 1979. bila je i direktorica izgradnje Spomen-škole u Varaždinskim Toplicama i savjetnica za predškolski odgoj Zavoda za unapređivanje odgoja i obrazovanja. U tom periodu obavljala je tri godine poslove privremene upraviteljice Zavičajnog muzeja.

Njezina svestranost i darovitost očitovale su se i na području književnosti. Svoju književnu karijeru započela je u školskim književnim i dramskim sekcijama, a nastavila ju ostvarivati ​​kao cjeloživotnu potrebu, ali objavljivanje književnih djela podredila je interesima stručne i znanstvene djelatnosti u obrazovanju i dokumentiranom predstavljanju uloge Varaždinskih Toplica u hrvatskoj povijesti, kulturi i umjetnosti.  Bila je i članica Izdavačkog vijeća časopisa Kaj u kojem je objavljivala pjesme i prozu na standardnom jeziku i kajkavskom narječju. Uključivala se i u rad Varaždinskog književnog društva svojim književnim prilozima.

Naročito ju je privlačilo proučavanje kreativnosti i psihopovijesti, osobito na području školske povijesti, životopisa važnih ljudi i zaštite spomeničke baštine. 

Kao predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicama (1995. —2016.) osnovala je književno-znanstvenu manifestaciju Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama te je uredila tri zbornika znanstvenih i stručnih radova prezentiranih u okviru navedene manifestacije. 

Objavila je tri autorske knjige koje se bave poviješću Varaždinskih Toplica:

Objavljivala je i druga stručna i znanstvena djela, književne članke i pjesme u brojnim zbornicima i časopisima. Autorica je i brojnih idejnih projekata kojima je htjela unaprijediti kulturni život svojega grada; kao što je program za obnovu baroknih orgulja i barokne glazbe u Varaždinskim Toplicama, program za revitalizaciju topličke čipke, program za obnovu spomen-područja Tonimir, zatim obilježavanje Lovrečeva i Dana baroka u sklopu Varaždinskih baroknih večeri.

Od književnih društava radila je u Kajkavskom spravišću, Književnom društvu Varaždin i Društvu hrvatskih haiku pjesnika, a početkom 2018. postala je članicom Društva hrvatskih književnika.

Za svoj stručni i društveni rad dobila je više priznanja i nagrada, a to su: Medalja rada, Orden rada sa srebrnim vijencem, Srebrna medalja Varaždinskih baroknih večeri, dvije plakete profesionalnog usmjerenja, Povelja Hrvatskog pedagoškog društva Ivan Filipović, Povelja Matice hrvatske, Priznanje Grada Varaždinskih Toplica i Nagrada za životno djelo te Priznanje Grada Lepoglave za promicanje čipkarstva. 

Svojemu rodnom gradu, a i ljudima s kojima je surađivala, dala je mnogo, stoga zahvaljujemo Bogu za svaki trenutak koji je dijelila s nama u našoj zajedničkoj suradnji, za svaki savjet, ideju, za svaki razgovor i druženje.

Neka počiva u miru Božjem i u našem sjećanju!

Tekst: Drago Ilić

Profesorica Božena Filipana, direktorica izgradnje Spomen škole, današnja školska zgrada, nadgleda radove…