I ove godine, 23. listopada uz 174. obljetnicu proglašenja hrvatskog jezika uredbovnim i službenim,  obilježili smo satom povijesti, uz Spomenik hrvatskom jeziku, povijesnu odluku Hrvatskog sabora iz 1847. godine.

Spomenik hrvatskom jeziku u Varaždinskim Toplicama svečano je otkriven 1997. godine  povodom 150. obljetnice saborskog proglašenja hrvatskog jezika službenim. Tri stranice prizme spomenika simbolično predstavljaju tri narječaja. Na povijesnoj sjednici posljednjeg zasjedanja Hrvatskog staleškog sabora hrvatski jezik proglašen je službenim u javnoj uporabi. Prijedlog o prihvaćanju hrvatskog jezika kao službenog iznio je Ivan Kukuljević Sakcinski još 1843. godine. To nije bilo prvi put da se hrvatski jezik razlijegao Saborskom dvoranom. Još 1806. general Vincent Knežević zahvaljujući u Saboru na  dodijeljenoj dužnosti potkapetana Kraljevstva, progovorio je hrvatskim jezikom. Prijedlog uvođenja hrvatskog jezika kao službenog iznio je Ivan Kukuljević Sakcinski u prvom zastupničkom govoru na hrvatskom jeziku, a službeni jezik Sabora u to vrijeme bio je latinski.  Ivan Kukuljević je bio učenik  topličke škole, a obitelj Kukuljevića obitavala je na  Tonimiru iznad Varaždinskih Toplica. Tonimir je u 19. stoljeću  bio mjesto okupljanja domoljuba i iliraca, mladih ilirskih književnika, glazbenika i intelektualaca. Ivan Kukuljević Sakcinski je na Tonimiru dovršio i prvu dramu na hrvatskom jeziku – Juran i Sofija, a na njemu su nastali i brojni znanstveni i književni radovi. 

U Godini čitanja čitali smo o hrvatskom jeziku uz Spomenik hrvatskom jeziku, u srcu našega grada nastojeći sačuvati u sjećanju povijesne ličnosti koje nam mogu i danas biti uzor u čuvanju i njegovanju našeg materinskog jezika.

Tekst: Drago Ilić